Geografski podaci

sabac-dron

Geografski položaj

Opština i grad Šabac zahvataju severni deo severoistoku Srbije. Geografski položaj opštine je veoma povoljan jer se nalazi na važnim saobraćajnim pravcima: drumskim, železničkim i rečnim, iu blizini je velikih gradova Beograda i Novog Sada. Opština Šabac prostire se na površini od 795 km2 i ima 122,320 stanovnika. U gradu, sa prigradskim naseljima, živi oko 70.000 stanovnika. Osnovni privredni potencijali su kvalitetno zemljište pogodno za sve vrste poljoprivredne proizvodnje, a vode reka Save i Drine pogoduju razvoju brojnih privrednih grana; industrije, vodoprivrede, poljoprivrede, rečnog saobraćaja i turizma. Grad Šabac Je oduvek bio veoma bogat kulturni centar Podrinja i šireg područja.

Klimatske karakteristike

Na području Šapca vlada umeronokontinentalna klima. Zbog otvorenosti prema Panonskoj niziji njegovi nizijski servisi na severu su pod uticajem kontinentalne klime Panonske A brežuljkasto Planinski bokal ja Jugozapad do 700 m nadmorske visine pod-uticajem Planinske klime. Padavine predstavljaju veoma značajan klimatski elemenat. Pored temperatura vazduha jedan su od izuzetnog značaja za opstanak biljnog sveta. Količina, kao i godišnji i teritorijalni raspored padavina su različiti. Količina padavina se povećava od severoistoka ka jugu i jugozapadu.

Šabac obali reke Save na, a opština izlazi i na reku Drinu, međusobno povezane kanalskom mrežom i bogatstvom podzemnih, pijaćih sam geotermalnih voda. Putno povezan, u blizini Beograda i Novog Sada, Loznice, Valjeva, Bijeljine- možemo da kažem u centru regiona.

Vode, geološki sastav i rudno bogatstvo

Šabac je oivičen vodenim tokovima reke Save i Drine. U ravničarskom delu izgrađen je niz kanala koji crpe vodu iz podbarskih područja. Ima i nekoliko mineralnih i lekovitih izvora od kojih su neki dobro ispitani, a neki su još uvek nisu. Rudno bogatstvo ovog područja je takođe raznovrsno, počev od kvarcnog peska, gline i drugih sirovina koje se koriste u građevinarstvu i rasprostranjene su u severnom delu regiona.

Vodni potencijali se vrlo malo koriste Geotermalna voda otiče u nepovrat i ono sto imamo ne koristimo, a lošim odnosom delimično i uništavamo. Mogućnost flaširanja – izvoza pijace vode, korišćenje geotermalne za zagrevanje objekata. U poljoprivredi pošumljavanjem degradiranog i erozivnog zemljišta poboljšali bi kvalitet vazduha, u brdsko planinskom delu opštine stvorili bi se bolji uslovi za razvoj turizma iu narednom periodu uz dobro Gazdovanje stvorili sirovinsku bazu. Nebrigom sam neodržavanjem Save je zaprljana i skoro postala neplovna. Nepostojanje zakonskih regulativa za održavanje i korišćenje postojećeg i stavljanje u funkciju sveopšteg razvoja.